Faba

Riječ izbornika 32. Festivala glumca

„Izreci što osjećaš, ne što se očekuje da kažeš.“ (Shakespeare, Kralj Lear)

Vodim se ovom mišlju dok izgovaram Riječ izbornika – ne zato što bih morao, nego zato što osjećam zahvalnost i odgovornost. Biti izbornik Festivala glumca nije samo organizacijski zadatak, to je ukazano povjerenje jednom među jednakima da prepozna i istakne ono najbolje među nama. Bio je to izazov, ali i privilegij. Susreo sam se sa izuzetnom raznolikošću kazališnih izraza, poetika i glumačkih energija.
Na ovogodišnji Festival prijavilo se šezdesetak predstava iz svih dijelova Hrvatske. Vidio sam sve. Trebalo ih je izabrati osamnaest. To su činjenice, brojevi, ali naš poziv nisu brojke, nego osjećaji. Na kraju se mora podvući crta i odlučiti se za konačni popis predstava koje po subjektivnom sudu jednog čovjeka zavrjeđuju biti pokazane na našem festivalu.
Vodio sam se jednostavnim, ali ključnim kriterijem: glumačkom igrom. Glumcem. Njegovom istinom, prisutnošću, svježinom i posvećenosti. Odluke nisu bile lake, jer je bilo mnogo vrijednih i nadahnutih predstava, ali su iskrene. Stojim iza njih.
Znam da selekcije mogu izazvati i radost i razočaranje. I sam sam tijekom godina bio i biran i zaobilažen, ali to je dio našeg puta. Kazalište je šire i dublje od jednog festivala, jednog izbora, jednog trenutka. Ono što ostaje jest ono zbog čega smo svi tu – publika i vjerujem da ona uvijek prepozna istinu i predanost. I to je ono što nas sve nosi u nove kreativne izazove.
Festival glumca je važan za Vukovarsko-srijemsku županiju, ali odavno je prerastao lokalne okvire. Impozantan broj prijava dokazuje da značaj te kazališne manifestacije ne jenjava. Danas je to nezaobilazno susretište hrvatske glumačke scene – prostor zajedništva, razmjene i kazališne ljubavi. Ako čvrsto obranimo atmosferu umjetničke slobode, i glumačke zaigranosti, možemo s optimizmom gledati prema budućnosti hrvatskog teatra.
I za kraj Shakespearova poruka za sve nas: “Mi smo tek tvar od koje građeni su snovi, i samo snovima je obavit naš kratki život.”

Goran Grgić

Izabrane predstave za 32. Festival glumca

Grad domaćin Vukovar

Vukovar, Županja, Vinkovci, Ilok i Otok 
(od 9. do 17. svibnja 2025.)

1. HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U ZAGREBU
Đurđica Čilić „FAFARIKUL“ u režiji Ivana Planinića

2. Koprodukcija GRADSKOG DRAMSKOG KAZALIŠTA GAVELLA, Zagreb i HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA U OSIJEKU
Fabijan Šovagović „SOKOL GA NIJE VOLIO“ u režiji Filipa Šovagovića

3. SATIRIČKO KAZALIŠTE KEREMPUH, Zagreb
Nenad Stazić „PLJUSKA“ u režiji Željka Königsknechta

4. SVEUČILIŠTE U ZAGREBUSTUDENTSKI CENTARTEATAR &TD, Zagreb
Rakan Rushaidat „SLUČAJNA SMRT JEDNOG REDATELJA“ u režiji Dražena Krešića

5. KAZALIŠTE PLANET ART, Zagreb
S. Evans – M. Torjanac „TERE I LUCE“ u režiji Marka Torjanca

6. TEATAR EXIT, Zagreb
Sanja Milardović „ARMAGEDONCI“ u režiji Sanje Milardović

7. UMJETNIČKA ORGANIZACIJA PUNCTUM, Zagreb, DUBROVAČKE LJETNE IGRE, KUĆA KLAJN, Klanjec i KUNSTTEATAR, Zagreb
Ivana Vuković, Ivan Plazibat i Matija Čigir „JIMMY ĆORAK“ u režiji Ivana Plazibata

8. KAZALIŠTE PLAYDRAMA, Split
Hrvoje Korbar „DALMATINSKA KUHINJA“ u režiji Hrvoja Korbara

9. KAZALIŠNA DRUŽINA RITAM IGRE, Split
Pere Eranović po motivima romana “Tunika” Loyda C. Douglasa „BIO SAM TAMO“ u režiji Pere Eranović

10. DRAMA PLUS, ZADAR i HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE ZADAR
Jean-Louis Fournier „KAMO IDEMO, TATA?“ u režiji Vinka Radovčića

11. KAZALIŠTE VIROVITICA i GRADSKO DRAMSKO KAZALIŠTE GAVELLA, Zagreb
Martin McDonagh „KRIVI BILLY S INISHMAANA“ u režiji Dražena Ferenčine

12. HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE U VARAŽDINU
Jean Poiret „KRLETKA“ u režiji Krešimira Dolenčića

13. GRADSKO KAZALIŠTE POŽEGA
Nikolaj Koljada „KOKOŠ“ u režiji Borisa Svrtana

14. KAZALIŠNA DRUŽINA TEATAR FORT FORNO, Bale u suradnji s ISTARSKIM NARODNIM KAZALIŠTEMGRADSKIM KAZALIŠTEM PULA,
HRVATSKIM NARODNIM KAZALIŠTEM U MOSTARU, UDRUŽENJEM „INTERMEZZO“ iz Sarajeva i AUSTRIJSKIM KULTURNIM FORUMOM iz Zagreba
Davor Špišić „ŽENA HIMNA“ u režiji Roberta Raponje

15. Koprodukcija KAZALIŠTA VIROVITICATEATRA ERATO
Darko Lukić prema romanu Nebojše Lujanovića „TVORNICA HRVATA“ u režiji Dražena Krešića

16. KAZALIŠNA DRUŽINA EMMA, Zagreb
– Predstava za djecu i mlade –
Mirna Ostrošić Galinović „ČUDO NA SMETLIŠTU“ u režiji Mirne Ostrošić Galinović i Zdenke Šustić

17. TEATAR POCO LOCO, Zagreb
– Predstava za djecu i mlade –
Ana Franjić „BUĐENJE!“ u režiji Maje Katić

18. KAZALIŠTE LUTAKA ZADAR
– Predstava za djecu i mlade –
Patrik Gregurec „MISTO DI RASTE LAVANDULILILI“ u režiji Vanje Jovanovića

U Hrvatskom domu Vukovar jučer (3. ožujka) je održana sjednica festivalskog vijeća Festivala glumca na kojoj se razgovaralo o programu ovogodišnjeg festivala. Prisutne su na početku pozdravili pročelnik Upravni odjel za obrazovanje, sport i branitelje Grada Vukovara Darko Dimić, ravnateljica Hrvatskoga doma Vukovar Ivanka Miličić i predsjednik Festivalskog vijeća Joško Ševo koji je i vodio sjednicu. Ovogodišnji izbornik je Goran Grgić koji će do kraja ožujka pogledati sve prijavljene predstave te izabrati njih 17 za festival koji će se održati u svibnju.

Dobitnici nagrada i priznanja 31. Festivala glumca

Prema izboru ovogodišnjeg stručnog Ocjenjivačkog suda u čijem su sastavu isključivo glumci, a koji je radio je u sastavu Vid Balog (predsjednik), Blanka Bart Hajoš i Vladimir Andrić, dodjeljene su slijedeće nagrade:

Nagrada “Fabijan Šovagović” za najbolju glumicu

Bojana Gregorić Vejzović za ulogu Majke u predstavi MAJKA

GDK Gavella, u režiji Enesa Vejzovića

Bojana je svojom kreativnom osobnošću podastrla tolike nijanse ženskih poriva, htijenja, intuicija, nagona i ljubavi u vehementnoj demenciji lica kojeg predstavlja u ulozi Majke, da je bez daha ostavila ne samo ocjenjivački sud nego i brojno gledateljstvo. Imali smo čast pribivati i sudjelovati u vrhuncima umjetnosti kojima je Bojana suvremeno tkala uz tekst, kolege, redatelja te čitki scenski potpis krhke niti svoje čudesne glume. Bravo Bojana!

Irena Tereza Prpić za ulogu Laure Lenbach u predstavi U AGONIJI

Kazališta Virovitica i Hrvatskog kazališta Pečuh, u režiji Darija Harjačeka

Velikom Krležinom predstavom virovitičkog te Hrvatskog kazališta u Pečuhu ispunjena je Laura Lenbach dragocjene Irene Tereze Prpić. Bravurama kompleksnih stanja, kako emotivnih, tako egzistencijalnih, a agonijama uvlači nas kroz svjetove vlastitih strahova, patnji ili beznađa, vještinom kojom je itekako zasluženo osvojila ovu vrijednu nagradu. Irena je zasluženo velika glumica za veliko priznanje.

Nagrada “Fabijan Šovagović” za najboljeg glumca

Ivan Ćaćić za ulogu Josipa Matijevića u predstavi JOM KIPUR ILI POMIRENJE

HNK Osijek, u režiji Želimira Mesarića

Ivan Ćaćić je glumac koji svojom prisebnošću i produhovljenošću olakšao nenamještenom radošću življenja i borbe s toli bolnim situacijama s kojima se prosječni građanin naše domovine svednevice susreće. Iznimna zahtjevnost kako režije, tako nepreglednog teksta kojega je sam iznio svojom dragocjenom umjerenošću i koncentracijom postavljen u glumcu zapravo nesklone zadatosti znalački je odglumio i proživio na radost gledatelja čudo koje ispunjava plemenitim divljenjem svakog sudionika. Hvala Ivanu!

Vedran Dakić za ulogu Duška Radića u predstavi PLIŠANA REVOLUCIJA

Kulturnog centra Osijek, u režiji Vanje Jovanovića

Vedran Dakić mladi je glumac koji je predstavio bolne točke današnjih mladih odrastanja ili zrenja koje se odvija u eskapizmu, anksioznosti, opsesivno-kompulzivnim opterećenjima psihe ili kritičkim bolestima poput malignih tumora. Toliko je snažno iznio problematiku cijelih generacija današnjice da smo mu sretni dodijelili nagradu za najboljeg glumca zbog širokog raspona proživljenih stanja.

Nagrada “Ivo Fici” za najbolje glumačko ostvarenje mladog glumca do 28 godina

Dominik Karaula za ulogu u predstavi STILSKE VJEŽBE

Kulturnog centra Osijek i Teatra igre Vinkovci, u režiji Vlaste Ramljak

Dominik Karalula – glumac koji nas je svojom svježinom osvojio. No, brojnim karakterima koje je oživotvorio u Stilskim vježbama svjedoči da je pred nama mlada osoba širokog spektra kreativnih mogućnosti. U hrvatskom primjeru Stilske vježbe omeđene su polustoljetnom predstavom Lele Margetić i Pere Kvrgića; od Dominika očekujemo ne samo to, nego mnoga ugodna iznenađenja na našim pozornicama.

Nagrada “Nada Subotić” za najbolje glumačko ostvarenje mlade glumice do 28 godina

Mateja Tustanovski za ulogu Mile u predstavi PLIŠANA REVOLUCIJA

Kulturnog centra Osijek, u režiji Vanje Jovanovića

Mateja Tustanovski koja je igrala u studentskom projektu Plišana revolucija, zrelom interpretacijom uloge djevojke psihički slomljenog mladića predstavila se kao buduća umjetnica koju bez straha možemo postaviti u mnoge kompleksne dramske situacije. Ako smo imalo pripomogli krilima koja je providnost nadahnuto poslala kako bi letjela u budućim kazališnim vremenima, nadamo se da će se naša procjena višestruko isplatiti na opće zadovoljstvo. Draga Mateja, ponosno naprijed!

Nagrada “Nevenka Filipović” za najbolje lutkarsko glumačko ostvarenje ili glumačko ostvarenje u predstavama za djecu i mlade

Jadran Grubišić za ulogu Miće u predstavi ERO S ONOGA SVIJETA

Zagrebačkog kazališta lutaka, u režiji Krešimira Dolenčića

Jadran je ovu nagradu dobio kapo prvi među jednakoima. Kako u kategoriji dječje te lutkarske predstave nemamo mogućnosti dodijeliti cijelom ansamblu nagradu kakvu je zaslužio, zahvaljujemo Mići što je ljepotom igre i divnom suradnjom, od redatelja Krešimira Dolenčića do svakog uposlenika Zagrebačkog kazališta lutaka, izveo vrhunsku predstavu kakova se malokad dosegne. Bravo Jadrane! Bravo Zagrebačko kazalište lutaka!

Nagrada „Vanja Drach“ za najbolju predstavu u cjelini

ZAKON ZAGORE

GKM Split, u režiji Ivana Lea Leme

Ivan Lemo Lemo, svaka Anđa ponaosob te Ante, kao najbolja muška uloga u ovom komadu, uputili su nas u zakone Zagore. Što reći? Ovaj Gesamtkunstwerk visoko je postavio ljestvicu izvedbenog i smislenog predstavljanja cijelih larpurlartističkih mentalnih sklopova surovih realnosti borbenog kraja, hajdučkih ljudi i junakinja, kako ženskih, tako i muških, da se pograbe s onim što zovemo život. Hvala vam na ovoj elementarnosti koja snagom izričaja gange donosi okrutnu duhovitost s kojom se ne samo oni, nego i svi mi kroz život konfrontiramo.